Područje općine pokriva približno 77 km2 i nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Veći dio područja smješten je u prostranoj nizini Pokuplje, dok manji dio pokriva istočni dio planine Plešivica s podnožjem koje se proteže u smjeru sjever-jug sve do nizine Pokuplja. Granice područja gotovo u cijelosti određuju potoci, osim na sjeveru gdje granica odgovara grebenu Plešivice. Zapadnu granicu određuju potoci Gonjeva i Okičnica, istočnu Okičnica, Botić i Brebernica, a južnu bare Crna Mlaka i dio potoka Pisarovac. Visinske razlike na području zahvata veće su u brdsko-planinskom dijelu područja i kreću se od 150 do 738 m nadmorske visine, dok se u nizinama Pokuplja kreću od 109 do 140 m nadmorske visine.
Geologija i hidrogeologija
Sjeverni dio općine Klinča Sela je brežuljkasto područje izgrađeno od mezozojskih frakturiranih karbonatnih stijena. Središnji i južni dio općine ravničarsko je područje izgrađeno od različitih vrsta klastičnih stijena neogene i kvartarne starosti. Njihova hidrogeološka obilježja također su potpuno različita. U sredinama s lomljenim stijenama, znatno veći postotak oborina na tom području završava ulaskom u sustav podzemnih voda i stvaranjem ranjivih ne ograničenih vodonosnika. S druge strane, u nizinskom dijelu područja nalaze se ograničeni vodonosnici s debljim jalovinskim naslagama male propusnosti. Zatvoreni vodonosnici uglavnom se dopunjavaju iz površinskih voda (oborine i potoci). Gotovo sve značajke površinskih voda (potoci, jezera i močvare) komuniciraju s podzemnim vodama. Te interakcije imaju mnogo oblika. U mnogim situacijama tijela površinske vode dobivaju vodu i otopljene tvari iz sustava podzemnih voda, au drugima je tijelo površinske vode izvor obnavljanja podzemne vode i uzrokuje promjene u kvaliteti podzemne vode.
Jastrebarski lugovi
Jastrebarski lugovi: Posebni ornitološki rezervat
Položaj: obuhvaća šumski odjel 15. u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, a nalazi se uz lijevu obalu rječice Okičnice u Crnoj Mlaki. Površina: 61,18 ha.
Zaštićeni rezervat: od 1967.g.
To je mješovita nizinska sastojina hrasta lužnjaka, jasena, brijesta, klena, johe i dr.; hrast, jasen i brijest u prosjeku su starosti oko 140 god. Uslijed depresije tog područja voda se dugo zadržava, pa je šumsko tlo močvarno. Proglašen je posebnim ornitološkim rezervatom kao obitavalište orla štekavca, rijetke i ugrožene grabljivice.
Jastrebarski lugovi – karta
Izvor: Croatian Amateur Radio Flora i Fauna Program
Žumberačko gorje
Gorsko-planinski masiv Žumberačkog i Samoborskog gorja jedan je od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj. Život ovdje nikad nije bio lagan. Jedini način bilo je živjeti u skladu sa zakonima prirode. Kroz tisućljeća prisutnosti ljudi su ovdje uspjeli očuvati tu ravnotežu – vizure tradicionalnih sela, pašnjaka i polja još uvijek skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva. Upravo taj mozaik očuvanog tradicionalnog krajobraza uz veliko bogatstvo flore i faune, geološke osobitosti te vrijedne arheološke nalaze ono je što danas privlači izletnike, planinare i zaljubljenike u prirodu.
Više informacija pogledajte OVDJE.
Izvor: Parkovi Hrvatske
Zelena Općina
Jastrebarski lugovi: Posebni ornitološki rezervat
Položaj: obuhvaća šumski odjel 15. u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, a nalazi se uz lijevu obalu rječice Okičnice u Crnoj Mlaki. Površina: 61,18 ha.
Zaštićeni rezervat: od 1967.g.
To je mješovita nizinska sastojina hrasta lužnjaka, jasena, brijesta, klena, johe i dr.; hrast, jasen i brijest u prosjeku su starosti oko 140 god. Uslijed depresije tog područja voda se dugo zadržava, pa je šumsko tlo močvarno. Proglašen je posebnim ornitološkim rezervatom kao obitavalište orla štekavca, rijetke i ugrožene grabljivice.
Jastrebarski lugovi – karta
Izvor: Croatian Amateur Radio Flora i Fauna Program
Božikovina
Obična božikovina (obična božika, božje drvce, lat. Ilex aquifolium) je biljka iz porodice Aquifoliaceae, porijeklom iz zapadne i južne Europe, sjeverozapadne Afrike i jugozapadne Azije. Pučko ime je božikovina, a znanstveno božika (?). Božika ili božikovina je autohtona biljka. Raste vrlo sporo, pa može doživjeti do 300 godina. Raste na dubljim, rahlim i karbonatnim staništima bukove i buko-jelove šume, a rjeđe u mješovitim šumama. Ova je vrsta zaštićena u Hrvatskoj od 9. lipnja 1953. god. Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Obi%C4%8Dna_bo%C5%BEikovina
Kukurjek
Prirodno ih se može naći u šumarcima i na rubovima šuma. No zbog nemarnog branja postaje sve rjeđi i cijeli rod kukurijeka je zaštićen, posebice velecvjetni kukurijek koji je strogo zaštićen. Latinsko ime Helleborus potječe od grčke riječi helein (ozlijediti, ubiti) i bora (hrana) što znači smrtonosna hrana.
Potok Gonjeva
Desetak manjih izvora se spajaju zajedno u Gornjoj Gonjevi I.
Okićka trešnja
Autohtona sorta: https://www.bib.irb.hr/599715
POMOLOGIA CROATICA, Vol. 8-2002, br. 1-4, I. Miljković, Z. Čmelik, A. Vrsaljko (https://hrcak.srce.hr/file/144156 ):
BUGS 4 US centar u vrtu bioraznolikosti Amruševo u Klinča Selu
Oprašivanje se u prirodi odvija na više načina: pomoću kukaca, vjetrom, vodenim putem, ali i pomoću čovjeka. U oprašivanju cvjetova sudjeluje veliki broj kukaca, ali najpoznatije su zasigurno pčele – ekonomski zbog proizvodnje meda, biološki s obzirom na to da se veliki broj biljaka oprašuje životinjama. Malo ljudi zna da opstanak nekih vrsta zapravo ovisi o pčelinjem oprašivanju. Razlikujemo pčele medarice koje žive u kolonijama i solitarne pčele. Solitarne pčele su sve pčele koje ne žive u zajednicama, kod njih se svaka ženka sama pobrine za svoje potomstvo te one ne stvaraju zalihe meda. One su vrlo raznolike: najmanje mogu biti veličine 2 mm, a najveće i do 25 mm, najveća solitarna pčela naših krajeva je crna pčela drvarica (Xylocopaviolacea). https://www.np-brijuni.hr/hr/aktivnosti-parka/solitarne-pcele
Solitarne pčele gnijezde se u malim rupama, odnosno cjevastim šupljinama – na stablima, u tlu (u zemlji), u različitom drvenom materijalu i slično. U gnijezdo ženke odlažu jajašca i opskrbe ih hranom (peludi) a potom ih zatvore s blatom, kamenčićima i lišćem. Iz jajašca se izlegnu ličinke, koje se hrane s pripremljenom peludi, zatim se zakukulje i sljedećeg proljeća izađu kao odrasle pčele. Divlje solitarne pčele ne žive u košnicama, ne roje se, nemaju maticu, niti radilice, sve rade same. Jedna solitarna pčela oprašuje jednako efikasno kao i 120 pčela medarica, a leti već pri temperaturama od 8°C. https://www.agroklub.com/pcelarstvo/solitarne-pcele-za-bolje-oprasivanje-vocnjaka/15964/
Na području Ekološke Mreže (EM) Klinča Sela nalazi se stanišni tip, 6410 Travnjaci beskoljenke (Molinioncaeruleae), na kojem rastu i neke biljne vrste koje su ugrožene, zaštićene i rijetke u Hrvatskoj. (Izvor: https://zeleni-prsten.hr/portal/wp-content/uploads/2022/05/Plan-upravljanja-podrucjem-ekoloske-mreze-Klinca-Sela-HR2000780.pdf).
Travnjaci beskoljenke razvijaju se na bazičnim, neutralnim do kiselim, više ili manje vlažnim, hranjivima (dušik, fosfor) siromašnim tlima. Ponekad nastaju isušivanjem i obrastanjem cretova. Održavaju se ekstenzivnim upravljanjem. S obzirom na to da ovi travnjaci bez dodatnog prihranjivanja daju slabo krmivo, tradicionalno su se koristili za stelju. Kose se najčešće jednom godišnje, uglavnom kasno (Alegroi sur., 2018.). Travnjaci iz sveze Molinion u Hrvatskoj su jako rijetki te ih Stančić (2000, 2008), proučavajući travnjake razreda Molinio-Arrhenathereta u SZ Hrvatskoj, nije nigdje zabilježila, dok Topići Vukelić (2009) naglašavaju da se danas od zajednice Molinietumcaruleae u Hrvatskoj mogu pronaći samo fragmenti (Alegroi sur., 2018). Recentnim istraživanjima Hrvatskog botaničkog društva (Alegroi sur., 2018), unutar predmetnog područja EM zabilježeno je nekoliko tipova vlažnih livada, nekoliko tipova staništa s drvenastom vegetacijom (šume i šikare) temanje parcele obradivih i ostalih površina (okućnice, vrtovi i trajni nasadi)…
Kosac
Ptica kosac (Crex crex) u Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta, procjenjuje se da je prisutno 500-1100 pjevajućih mužjaka ove vrste. Kosac je skrovita vrsta ptice koja živi na kasno košenim travnjacima s dovoljno visokom i gustom vegetacijom u kojoj se može uspješno gnijezditi i lako kroz nju hodati. Vise o ovoj maloj ptici možete pročitati na linku: https://ruralnirazvoj.hr/files/Pogled-u-divljinu_-Lovci-na-Kosce_Dubravko.pdf
U našoj Općini se 2019 održala 11. po redu “Manifestacija Kosci za kosce” s ciljem upoznavanja našeg stanovništva o važnosti I mjerama očuvanja te zaštićene vrste u našem kraju.
Izvor: https://prirodahrvatske.com/2022/08/28/kosac-ptica-travnjaka/
Orao Štekavac
Gnijezdi se u Jastrebarskim ugovima a i na području tzv. “Vojne ekonomije” u Donjoj Zdenčini u predivnim hrastovim šumama. Štekavac je najveća ptica grabljivica nizinske Hrvatske.
Izvor: https://prirodahrvatske.com/2018/03/10/orao-stekavac/
Dio pokupskog bazena tj. područja RAMSARSKE KONVENCIJE – područja koja imaju status močvare od međunarodne važnosti! (https://hr.wikipedia.org/wiki/Ramsarska_konvencija)
Plavo šrafirano područje na karti kojem obitava preko vrsta različitih vrsta ptica dok cijela Hrvatska ima.
Na tom području se svake godine održava biciklijada “Put bijele rode” (https://zeleni-prsten.hr/portal/dan-roda/) koja spaja dva sela s najvećim brojem roda u Zagrebačkoj županiji, Donju Zdenčinu i Donju Kupčinu.
