Područje općine pokriva približno 77 km2 i nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Veći dio područja smješten je u prostranoj nizini Pokuplje, dok manji dio pokriva istočni dio planine Plešivica s podnožjem koje se proteže u smjeru sjever-jug sve do nizine Pokuplja. Granice područja gotovo u cijelosti određuju potoci, osim na sjeveru gdje granica odgovara grebenu Plešivice. Zapadnu granicu određuju potoci Gonjeva i Okičnica, istočnu Okičnica, Botić i Brebernica, a južnu bare Crna Mlaka i dio potoka Pisarovac. Visinske razlike na području zahvata veće su u brdsko-planinskom dijelu područja i kreću se od 150 do 738 m nadmorske visine, dok se u nizinama Pokuplja kreću od 109 do 140 m nadmorske visine.
Geologija i hidrogeologija
Sjeverni dio općine Klinča Sela je brežuljkasto područje izgrađeno od mezozojskih frakturiranih karbonatnih stijena. Središnji i južni dio općine ravničarsko je područje izgrađeno od različitih vrsta klastičnih stijena neogene i kvartarne starosti. Njihova hidrogeološka obilježja također su potpuno različita. U sredinama s lomljenim stijenama, znatno veći postotak oborina na tom području završava ulaskom u sustav podzemnih voda i stvaranjem ranjivih ne ograničenih vodonosnika. S druge strane, u nizinskom dijelu područja nalaze se ograničeni vodonosnici s debljim jalovinskim naslagama male propusnosti. Zatvoreni vodonosnici uglavnom se dopunjavaju iz površinskih voda (oborine i potoci). Gotovo sve značajke površinskih voda (potoci, jezera i močvare) komuniciraju s podzemnim vodama. Te interakcije imaju mnogo oblika. U mnogim situacijama tijela površinske vode dobivaju vodu i otopljene tvari iz sustava podzemnih voda, au drugima je tijelo površinske vode izvor obnavljanja podzemne vode i uzrokuje promjene u kvaliteti podzemne vode.
Jastrebarski lugovi
Jastrebarski lugovi: Posebni ornitološki rezervat
Položaj: obuhvaća šumski odjel 15. u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, a nalazi se uz lijevu obalu rječice Okičnice u Crnoj Mlaki. Površina: 61,18 ha.
Zaštićeni rezervat: od 1967.g.
To je mješovita nizinska sastojina hrasta lužnjaka, jasena, brijesta, klena, johe i dr.; hrast, jasen i brijest u prosjeku su starosti oko 140 god. Uslijed depresije tog područja voda se dugo zadržava, pa je šumsko tlo močvarno. Proglašen je posebnim ornitološkim rezervatom kao obitavalište orla štekavca, rijetke i ugrožene grabljivice.
Jastrebarski lugovi – karta
Izvor: Croatian Amateur Radio Flora i Fauna Program
Žumberačko gorje
Gorsko-planinski masiv Žumberačkog i Samoborskog gorja jedan je od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj. Život ovdje nikad nije bio lagan. Jedini način bilo je živjeti u skladu sa zakonima prirode. Kroz tisućljeća prisutnosti ljudi su ovdje uspjeli očuvati tu ravnotežu – vizure tradicionalnih sela, pašnjaka i polja još uvijek skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva. Upravo taj mozaik očuvanog tradicionalnog krajobraza uz veliko bogatstvo flore i faune, geološke osobitosti te vrijedne arheološke nalaze ono je što danas privlači izletnike, planinare i zaljubljenike u prirodu.
Više informacija pogledajte OVDJE.
Izvor: Parkovi Hrvatske
